Program/Umjetnici

Otpisane, povodom 20. godišnjice Oluje

18.06. – 13.07.2015. izložba / akcija
Galerija Nova, Teslina 7
Antonio Grgić
, Siniša Ilić, Javna knjižnica, Božena Končić Badurina, Siniša Labrović, Luiza Margan

18.06.2015. (četvrtak) u 20:00 otvorenje i početak prikupljanja knjiga
Galerija Nova, Teslina 7

08.07.2015. (srijeda) od 19:00 do 20:30 performativna skulptura
Trg bana Josipa Jelačića
Luiza Margan: Osluškivanje

08.07.2015. (srijeda) u 21:00 performans
Galerija Nova, Teslina 7
Siniša Labrović: Svjetlost knjige

09.07.2015. (četvrtak) u 18:00 prezentacija
Galerija Nova, Teslina 7
Luiza Margan: Javne priče

09.07.2015. (četvrtak) u 19:00 vodstvo
Knjižnica Bogdan Ogrizović, Preradovićeva 5
Božena Končić Badurina: Revizija obiteljske biblioteke
(radno vrijeme performativne instalacije od 14 do 20h)

09.07.2015. (četvrtak) u 20:00 performans
Trg bana Josipa Jelačića
Antonio Grgić: Čitanje misli Karla Marxa konju bana Josipa Jelačića na bivšem Trgu Republike

O umjetnicima:

Antonio Grgić (rođen 1973., živi i radi u Koprivnici)

Čitanje misli Karla Marxa konju bana Josipa Jelačića na bivšem Trgu Republike, 2015.

performans

Prostorni i vremenski okvir ovoga performansa je trg koji se zvao Trg Republike, a sad se zove Trg bana Josipa Jelačića. Prošlo je četvrt stoljeća od resemantizacije toga prostora, no resemantiziran je tada i širi društveni prostor kojem je ovaj trg simbolički centar.

Čitat ću konju na kojem sjedi ban, čitat ću mu Kapital Karla Marxa a uz to i autorove zabilješke o Hrvatima i o banu Jelačiću. Samom Banu ne mogu čitati, on je postavljen na visoki postament pa je tako izvan domašaja običnog građanina, kao što je bio i za vrijeme svoga života. Time se sukobljavaju reprezentacije dvaju suvremenika: visokog oficira jedne monarhije u svoj njegovoj vojnoj slavi i filozofa koji je predstavljen knjigom koju je napisao i mislima koje ću iz nje čitati.

Kontroverznost uloge bana Josipa Jelačića u historiji, posebno njegovoga suvremenog nacionalnog ideološkog konstrukta kojim se “historija” nasilu upisuje u memoriju, suprotstavlja se filozofiji Karla Marxa koji projektira novu budućnost.

Naravno, ovim performansom sukobljavaju se različite političke pozicije koje su ban i filozof zauzimali u vremenu u kojem su živjeli, a to je vidljivo i danas kroz njihovu semantizaciju u simbole različitih politika historije. Dolazi se i do točke njihova zajedništva. Jelačić je, naime, zbog važne uloge koju je odigrao u gušenju revolucije upisan u Marxove komentare.

Kontroverznost čitanja Marxovih izjava o Slavenima, napose o Hrvatima, te teze o Hrvatima i Česima kao o “nepovijesnim narodima”, dodatni je element ovoga rada u kojem je ključno pitanje povijesti. Da li ona još uopće postoji?

Siniša Ilić (rođen 1977., živi i radi u Beogradu i Zagrebu)

Zidna kompozicija s motivom usmenog predanja, grupe za učenje napamet i grupe za neučenje napamet, 2015.

zidna slika

Figure na slici tumaraju po bjelini zida, reflektiraju kompleksnost shvaćanja povijesti i nesigurnosti u znanje. Poput duhova su u pokušaju da formiraju zajedničku zaštitu, front ili su tek u pripremi za nasrtaj. Snalaze se u brisanom prostoru otpisanog znanja. Neki pokušavaju izmaknuti sistemu koji prepoznaje samo vlastita načela, unifikaciju i identifikaciju kroz nacionalno, pri čemu sve drugo postaje prijetnja.

Božena Končić Badurina (rođena 1967., živi i radi u Zagrebu)

Revizija obiteljske biblioteke, 2015.

performativna instalacija

U radu Revizija obiteljske biblioteke jedan je segment moje privatne obiteljske biblioteke privremeno preseljen u javnu knjižnicu. Riječ je o onim knjigama iz biblioteke u mojoj roditeljskoj kući koje vrlo vjerojatno ne bi preživjele vrijeme masovnog otpisivanja i bacanja nepodobnih knjiga kakvo se tijekom 1990-ih i 2000-ih odvijalo u mnogim javnim i školskim knjižnicama diljem Hrvatske. Osim mogućnosti da sam prolista, pregleda i u čitaonici čita knjige iz moje obiteljske biblioteke, posjetitelju i korisniku knjižnice također je ponuđen i audio vodič koji mu nudi poetsko dokumentarni pogled u tu knjižnicu u knjižnici. On slušatelju daje neke općenite informacije o toj biblioteci, a govori i o nekim posebnim i istaknutim knjigama koje su iz raznih i posve intimnih razloga tijekom vremena postale važne članovima moje obitelji.

Siniša Labrović (rođen 1965., živi i radi u Zagrebu)

Svjetlost knjige, 2011. (2015.), posvećeno Tanji Knežević i njenoj baki Boji, iz Jarmine kraj Vinkovaca

performans

Duga je povijest paljenja i uništavanja knjige. Fanatici i spasitelji, proroci i vladari, oni s vjerom da posjeduju jedinu istinu, mrzitelji svoje i tuđe kulture često su posezali za tim rješenjem koje ih je trebalo uvesti u prazninu, čistoću i apsolut. Jedan od zadnjih primjera dogodio se 1990-ih: u Hrvatskoj su iz javnih i školskih knjižnica izbacivane knjige pisane ćirilicom ili na južnoslavenskim jezicima koji nisu hrvatski, a u Sarajevu je vojska bosanskih Srba bombama, fosfornim – da ne bi bilo greške o namjeri, spalila Vijećnicu s 3 milijuna knjiga i dokumenata. Na balkanskim prostorima knjige ponekad gore, ali najčešće ostaju u mraku nepročitanosti. Čin paljenja knjige i istodobnog čitanja ima nekoliko razina.

Paljenje knjige stvara svjetlost, no samo trenutak prije mraka, pa sam se toj vrsti svjetlosti suprotstavio čitanjem. Također sam tom gestom, istodobno nasilnom i ljubavnom, htio obasjati mrak kojim je obavijena knjiga na ovim prostorima.

Nije nevažno niti to da je performans posvećen svjetlima dvaju života koji su utonuli u mrak.

Luiza Margan (rođena 1983., živi i radi u Beču i Rijeci)

Osluškivanje, 2015.

performativna skulptura u javnom prostoru

Direktna “akcija zajedničkog djelovanja, dijeljenja riječi i djela, ne samo da ima najinitimniju povezanost s javnim prostorom zajedničkom svim ljudima, već je i glavna aktivnost koja ga sačinjava.” (Hannah Arendt) U sklopu mojih projekata koji se bave istraživanjem obilježavanja memorije i sjećanja te kritikom struktura moći koje obilježavanju javni prostor, zasnovala sam Osluškivanje, performativnu skulpturu u trajanju, za glavni zagrebački trg.

Dvadesetak performera na različitim pozicijama na Trgu istovremeno izvodi naočigled nezamjetnu akciju, privatno čitanje naglas. Čitat će se izabrana literatura s naših prostora, značajna za kritiku separativnih struktura moći i konstrukcije nacionalnih identiteta a zagovarajući uspostavu umjetničke i društveno angažirane svijesti građana.

Ova performativna skulptura u javnom prostoru objedinjuje individualne glasove čitača u kolektivno čitalačko tijelo, intimnu akciju čitanja glasom prenosi u javni prostor i tako neposredno aktivira njegovu kulturno-političku ulogu. Postajući trenutačnom materijom javnog prostora, akcija omogućava istinsko postojanje rei publicae istovremeno aktivirajući problematiku (ne)postojanja “trga republike”, prostora za sve građane.